DANAS SE OBELEŽAVA SVETSKI DAN BEZ AUTOMOBILA

Automobili su jedan od najvećih zagađivača vazduha na Kosovu. Stoga, čuvajte životnu sredinu, koristite alternativna sredstva kretanja.

#ambientalisti #DitaBotërorepaMakina

Norveška ambasada u Prištini Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

ZNATE LI ŠTA JE E-OTPAD?

E-otpad su elektronski uređaji koji se odlažu nakon upotrebe. Sa porastom upotrebe elektronskih uređaja povećala se i količina elektronskog otpada.

E-otpad sadrži opasne toksične hemikalije, pa se i mora tretirati tako kako ne bi završio na deponijama.

#ambientalisti #eotpad

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

ZNATE LI PREDNOSTI SADNJE DRVEĆA?

Gradsko drveće može pomoći u ublažavanju nekih negativnih uticaja i socijalnih posledica urbanizacije.

Drveće pomaže u smanjenju emisije ugljenika pomažući u očuvanju energije. Sadnja drveća oko zgrada može smanjiti potrebu za klima uređaje i do 30%, a račune za zimsko grejanje i za 50%.

Evo nekoliko načina kako gradove učiniti održivim.

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

DA LI STE ZNALI DA JE KOMPOSTIRANJE RAZLAGANJE ORGANSKOG OTPADA?

Llojet e mbeturinave te ricikluara

Iz procesa kompostiranja dobijamo organsko đubrivo, smanjujući tako količinu otpada i upotrebu hemijskih đubriva.

U donjoj infografici možete pronaći više informacija o tome šta se može kompostirati kao i o prednostima ovog procesa

#ambientalisti #kompostiranje

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

KAKO UŠTEDETI ENERGIJU U DOMAĆINSTVU

Praktikovanjem nekih jednostavnih metoda možemo uštedeti energiju. Jedan od najboljih oblika uštede energije je ulaganje u efikasnost. Ulaganjem u efikasnost možemo uštedeti do 40% energije.

#ambientalisti #efikasnost

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

5 NAČINA SMANJENJA ODLAGANJA OTPADA

Menaxhimi i mbeturinave

Najbolji način da se smanji odlaganje otpada je sprečavanje njegove proizvodnje. Sledeća infografika predstavlja neke načine koje svako od nas može prilagoditi svojoj rutini. Ovo će povećati zaštitu životne sredine.

Zajednički napori za veću reciklažu i smanjenje otpada mogu napraviti veliku razliku. Uvek ima prostora za poboljšanje kada je reč o brizi za planetu.

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Partneri Albanija za promene i razvoj (PA). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške/Norveške ambasade u Prištini niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

DA LI STE ZNALI DA JE ENERGIJA SEKTOR KOJI STVARA NAJVIŠE INDUSTRIJSKOG OTPADA?

Industrijski sektori su u 2018. godini na Kosovu proizveli 2.554.308 tona otpada, od čega je reciklirano samo 40.585 tona. Proizvodnja energije je sektor koji je generisao najviše otpada bogatog iz rudarskog sektora.

Industrijski otpad sadrži opasne hemikalije za zdravlje i životnu sredinu. Zbog toga je važno da se ovaj otpad na odgovarajući način tretira i reciklira.

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

ZAGAĐIVAČI IZ OPŠTINSKIH OTPADA!

Na Kosovu se generiše oko 580 000 tona (0,9 kg/dan, po stanovniku) otpada. Sektor komunalnog otpada na Kosovu jedan je od sektora koji najviše šteti životnoj sredini. Zakonski okvir za upravljanje otpadom pokriva sve frakcije otpada, ali još uvek nije u potpunosti primenjen na opštinskom nivou.

Smanjimo otpad na dnevnoj osnovi, čuvajmo našu životnu sredinu.
Kliknite na donju infografiku da biste saznali neke od najopasnijih zagađivača koji se svakodnevno ispuštaju u životnu sredinu.

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške/Norveške ambasade u Prištini niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

EMISIJE IZ PROCESA PROIZVODNJE HRANE!

Posle energetskog sektora, poljoprivreda je druga na svetu sa najviše emisija. Poljoprivreda je prvenstveno odgovorna za proizvodnju hrane.
Kliknite na donju infografiku da biste saznali više o emisijama koje se lančano ispuštaju dok ne dostignu potrošnju hrane.

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške/Norveške ambasade u Prištini niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

DA LI STE ZNALI DA JE PROIZVODNJA PAPIRA ŠTETNA PO ŽIVOTNU SREDINU?

Za proizvodnju samo 1 tone papira troši se znatna količina drveta, vode i energije. Jedan od oblika zaštite životne sredine je reciklaža. Recikliranjem tone papira štedimo do 90% vode i 50% energije.

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške/Norveška ambasada u Prištini, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Albanija za promene i razvoj/Partners Albania for Change and Development (PA) i sprovodi Institut za razvojne politike/Institute for Development Policy (INDEP). Izloženi sadržaj i preporuke ne predstavljaju zvanični stav Ministarstva spoljnih poslova Norveške/Norveške ambasade u Prištini niti Kosovske fondacije za civilno društvo (KCSF).

RECIKLAŽA STAKLA

Recikliranje je postupak prikupljanja materijala, obrade i ponovne upotrebe, pretvarajući ih u nove proizvode koji se mogu ponovo upotrebiti.

Recikliranjem štedimo životnu sredinu, smanjujemo količinu otpada na deponiji, smanjujemo emisiju gasova iz staklenika i štedimo energiju. Jedan od materijala koji se može reciklirati je i staklo.

Kliknite donju infografiku da biste saznali više o procesu recikliranja stakla.

Razmislite i vi o primeni reciklaže!

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Partneri Albanija za promene i razvoj (PA).

KOSOVO I VODE

Kosovo je kategorisano kao najsiromašnija zemlja u regionu i jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi po zalihama vode.

Procenjuje se da Kosovo ima samo 1.600 m3 vode godišnje po stanovniku. Na osnovu ovih podataka, voda na Kosovu u budućnosti će biti ograničavajući faktor za ekonomski i socijalni razvoj zemlje.

Stoga je najracionalnija upotreba neophodnost.

Sačuvaj vodu!

Ovaj grant omogućava “Program civilnog društva za Albaniju i Kosovo”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Norveške, a upravlja Kosovska Fondacija za Civilno Društvo (KCSF) u partnerstvu sa Partneri Albanija za promene i razvoj (PA).